SIGURNOST PROMETA I PROMETNA KULTURA

SIGURNOST PROMETA POD OKRILJEM ODGOJA I OBRAZOVANJA VOZAČA

Automobil, televizor, kompjutor, i mobitel četiri su moderne naprave koje su snažno i nepovratno obilježile i promijenile način života čovjeka.
Kao i svaki dinamičan društveni pokret tako i ova tehničko - tehnološka dostignuća u razvoju čovječanstva aktiviraju pozitivno i dobro, ali i mnogo toga negativnog. Zadaćaje naše generacije da iz tih dostignuća iskoristimo sve ono što je pozitivno.
Suvremeni automobil kao jedno od tih dostignuća postao je odlučujući čimbenik u gospodarstvu svake zemlje i nezamjenjivi čimbenik u društvenom i privatnom životu čovjeka. On je preplavio ulice i ceste , parkiralista, sudnice, bolnice, groblja, urede ali i izazvao revoluciju socijalnih razlika i neku vrst ovisnosti o njemu. Dakle, automobil u cestovnom prometu Hrvatske danas je najnormalnija stvar, a smisao njegove upotrebe je sigurno, na vrijeme, ekonomično i ugodno stići na željeni cilj - odrediste.
Riječ je dakle na prvome mjestu o sigurnosti prometa, ali ne samo o osobnoj sigurnosti vozača, već i vozila i drugih sudionika u prometu, te zaštiti okoliša i materijalnih dobara. Na cestama Hrvatske danas sudjeluje blizu dva milijuna registriranih vozila kojima upravlja preko dva milijuna vozača, koji su osposobljeni u autoškolama i koji su položili ispit pred verificiranim ispitnim povjerenstvima. Prema tome, o razini i kvaliteti osposobljenosti vozača, tj. njihovu znanju, vještini, navikama i kulturi ponašanja najviše ovisi sigurnost prometa. U Hrvatskoj je u tijeku svjetska akcija «Učinimo ceste sigurnima», čijom se kampanjom želi utjecati na svijest građana - sudionika u prometu o nužnosti stalne brige za sigurnost prometa. Također, i ranije provedenim sličnim akcijama kao i ovom akcijom cilj je smanjivati trendove stradavanja u prometnim nesrećama, koje su kao uzročnik smrtnosti stanovništva na desetom mjestu.
U Hrvatskoj u tijeku su također aktivnosti i na izmjeni i dopuni Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Dakako, i ovim izmjenama kao uvijek do sada nastojati će se između ostaloga poboljšati način i program osposobljavanja vozača i vozačkih ispita To je ujedno i povod i prigoda da se osvrnemo na postojeće probleme u radu autoškola i provedbi vozačkih ispita. Da bismo i vozače « učinili sigurnima» u budućnosti, valja se podsjetiti i kratkog povijesnog razvoja radi daljnjih inovacija u djelatnosti osposobljavanja i načina provedbe vozačkih ispita.

RAZVOJ OSPOSOBLJAVANJA VOZAČA U HRVATSKOJ
Razdoblje od 1945. do 1970.godine
Osposobljavanje su provodili vozači s iskustvom od najmanje od pet godina u vožnji na vozilima koja su bila označena samo tablicom «L». Ispite su provodili ispitivači - pretežito vozači s istim iskustvom u tadasnjim Sekretarijatima unutarnjih poslova.

Razdoblje od 1970. do 1978. godine
Osposobljavanje su provodili instruktori vožnje s vozačkim iskustvom od najmanje tri godine s posebno položenim ispitom pri SUP-a, a ispite istih kvalifikacija provodili su ispitivači SUP-a. Osposobljavanje se provodilo u ovlaštenim autoškolama.

Razdoblje od 1978. do 1992. godine.
Osposobljavanje su provodili instruktori vožnje s najmanje V. stupnjem školske spreme i posebnim ispitom za instruktora. U tom razdoblju dio instruktora vožnje steklo je pravo i na provođenje ispita tj. postali su ispitivači te su vozački ispiti po prvi puta situirani u autoškolama po tzv. pravilu «Onaj tko te uči taj te i ispituje» i preuzima cjelokupnu odgovornost za osposobljenost vozača.
Druga bitna novina toga razdoblja bila je da odobrenje za rad autoškola i provedbu vozačkih ispita, te nadzor nad radom dobiva Republički komitet za prosvjetu i kulturu. Dakle, po prvi puta ne samo u nas nego i u svijetu Osposobljavanje vozača i vozački ispiti postaju dio sustava odgoja i obrazovanja. Osim toga osposobljavanje vozača u tada 130 autoškola proglašava se djelatnosću od posebnog društvenog interesa. To je razdoblje u kojem je pretežiti broj autoškola bio u sustavu Auto moto društava (oko l00) i to je početak vodeće uloge tadašnjeg Auto moto saveza Hrvatske u toj djelatnosti u organizacijskom i stručnom pogledu.

Razdoblje od 1992.do 2004. godine
To je novo razdoblje u kojem se po novim propisima organizacija i provedba vozačkih ispita nakon 14 godina odvaja od osposobljavanja tj. autoškola i kao javna ovlast povjerava se Hrvatskom autoklubu, a nadzor nad radom autoškola i ispita i nadalje zadrzava MINISTARSTVO PROSVJETE. HAK -u se povjeravaju i druge ovlasti u stručnom i kontrolnom pogledu. U torn su se razdoblju u Hrvatskoj ispiti provodili u četiri ispitna centra u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.

Razdoblje od 2004. do danas
To razdoblje karakterizira primjena novoga Zakona o sigurnosti prometa na cestama donesenoga 28.srpnja 2004. godine. Tim se zakonom razvlašćuje Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa od nadležnosti nad radom autoškola i vozačkih ispita i ponovo se nakon 25 godina ti poslovi povjeravaju Ministarstvu unutarnjih poslova. Vozački ispiti i druge ovlasti i nadalje ostaju pod okriljem HAK-a.
Broj auto škola se nešto smanjio, u funkciji je oko 420 autoškola.
To je razdoblje koje karakterizira obimna i brojna pravna regulativa (čak 14 provedbenih propisa). Umjesto daljnjeg unapredivanja osposobljavanja vozača pod okriljem odgojnoobrazovnog sustava na scenu ponovo stupa policijsko djelovanje, bez obzira što se i nadalje ta djelatnost obavlja kao nastava u tri nastavna područja. Umjesto da se u radu autškola podiže odgojno obrazovna razina s pedagoško - psihološkim i metodički osposobljenim kadrovima jača funkcija i uloga pretežito tehničke struke (inženjeri) u suradnji i pod nadzorom policije. Taj utjecaj autoškole prepoznaju više negativnim nego pozitivnim jer se forsira preobiman, predetaljan i prenaglasen administrativni aspekt rada umjesto odgojno obrazovnog. U torn smislu valjalo bi sagledati realno stanje i izvršiti odredene zakonske i stručne korekcije, te sustav prilagođavati suvremenim europskim modelima uvažavajuci specifičnosti našega razvoja, mentaliteta i sigurnosti u prometu. Zbog toga aktualne su i određene nesuglasice između autoškola s jedne strane i MUP-a i HAK-a s druge strane. Postojeći problem ne mogu se prevladati samo popravcima i kompromisom, već razlučivanjem nadležnosti unutar sustava u stručnom - odgojno obrazovnom, policijskom i civilnom smislu.
Novi Zakona o sigurnosti prometa na cestama iz 2009. godine poboljšao je neke odredbe al ne do kraja, te iz tog moramo i dalje biti ustrajni u poboljšanju programa osposobljavanja kao i sigurnosti prometa na cestama.
Broj autoškola se smanjio, cca 320 autoškola je u RH.

Predsjednik HAŠ-a
Nikola Vidaković