UTEMELJENOST I DJELATNOST HRVATSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA SUDIONIKA U PROMETU (DJECE, MLADEŽI I GRAĐANA)
Briga za sigurnost prometa na cestama Hrvatske stalno se javno apostrofira kao težnja u traganju za što boljim oblicima motivacije kontrolirano – manje rizično postupanje i ponašanje svih sudionika u prometu, osobito vozača motornih vozila.
Dugoročno, ta briga nije samo izraz ljudske potrebe za zaštitu ljudskih života i njegovih dobara, ona je institucionalno (društveno) utemeljena kao obveza prometnih i drugih propisa.
U tom kontekstu je i djelatnost osposobljavanja vozača motornih vozila situirana formalno u stručnim organizacijama pod sustav autoškola.
UTEMELJENOST I DJELATNOST HRVATSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA SUDIONIKA U PROMETU (DJECE, MLADEŽI I GRAĐANA)
Briga za sigurnost prometa na cestama Hrvatske stalno se javno apostrofira kao težnja u traganju za što boljim oblicima motivacije kontrolirano – manje rizično postupanje i ponašanje svih sudionika u prometu, osobito vozača motornih vozila.
Dugoročno, ta briga nije samo izraz ljudske potrebe za zaštitu ljudskih života i njegovih dobara, ona je institucionalno (društveno) utemeljena kao obveza prometnih i drugih propisa.
U tom kontekstu je i djelatnost osposobljavanja vozača motornih vozila situirana formalno u stručnim organizacijama pod sustav autoškola.
S ciljem da ustanovimo kako bi redefinirana autoškola mogla najbolje doprinjeti većoj prometnoj kulturi i što sigurnnosnijem postupanju vozača ali i svom vlastitom statusu i djelotvornosti potrebno je razmotriti respektirati ulogu drugih odgovornih subjekata - čimbenika u sveukupnoj prometnoj edukaciji u Hrvatskoj.
Jer, o svima njima ovisi, kakav i koliko učinkovit može biti izvedbeni program u sustavu osposobljavanja vozača motornih vozila, koji je kao što znamo vremenski najkraća životna epizoda u tom cjelovitom sustavu prometne edukacije (cca tri mjeseca, odnosno 65 sati nastave).
Zbog toga ne ulazeći u razloge brojnih promjena u preorganiziranom sustavu osposobljavanja vozača u Republici Hrvatskoj, novih zahtjeva u ispunjavanju materijalnih i kadrovskih uvjeta, ovim prikazom htjeli bismo valorizirati cjeloviti sustav prometne edukacije stanovništva a posebno osposobljavanje vozača u njemu.
1. SUDIONICI PROMETA NA CESTAMA HRVATSKE KAO NEPOSREDNI NOSIOCI SVIH PROMETNIH AKTIVNOSTI
2. POKAZATELJI OPĆEG STANJA SIGURNOSTI PROMETA
3. PROPISI KOJI UREĐUJU PROMET NA CESTAMA
4. PROMETNA KULTURA I PROMETNI ODGOJ DJECE I MLADEŽI U OBITELJI ( 0 – 18 GODINA )
5. PROMETNA KULTURA I PROMETNI ODGOJ U PREDŠKOLISKIM USTANOVAMA
6. OSNOVNO ŠKOLSKI PROMETNI ODGOJ, SREDNJEŠKOLSKO PROMETNO OBRAZOVANJE
7. OSPOSOBLJAVANJE KANDIDATA ZA VOZAČE I VOZAČKI ISPITI
8. NACIONALNI PROGRAM SIGURNOSTI U PROMETU
9. SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA (PISANI I ELEKTRONSKI MEDIJI)
10. ORGANIZACIJE KOJE SE BAVE SIGURNOŠĆU PROMETA
11. DRŽAVNA TIJELA I INSTITUCIJE SUSTAVA
U tom kontekstu sagledati, ulogu, mjesto, program, cijenu, kadrovski potencijal i rezultate u sigurnosti prometa autoškola i vozačkih ispita.
U ovih 11 točaka (možda i više) treba prikazati i dati kritički osvrt na pripremljenost i opredjeljenost Hrvatske za europski suživot. A to ne znači samo prihvaćanje već i iznalaženje novih vrijednosti i standarda u prometnoj edukaciji sudionika u prometu, osobito vozača motornih vozila.
Hrvatskeautoškole preko svoje udruge su pozvane i prozvane dati svoj puni i pravi stručni doprinos, jer obavljaju djelatnost od općeg interesa – interesa sigurnosti.
U vjeri i nadi da ćete prihvatiti naše mišljenje i podršku stojimo Vam na raspolaganju za boljitak djelatnosti obuke kandidata za vozače i zaštite postignutih ciljeva.
S poštovanjem.
Predsjednik HAŠ-a
Nikola Vidaković
